Đorđo Sladoje (1954–) Művek Életrajz   hu sr

Életrajz

Đorđo Sladoje (Klinja kod Uloga, okolina Kalinovika, Hercegovina, 1954.), pjesnik

Gimnaziju je završio u Sečnju, a studij sociologije u Sarajevu. Do 1992. godine živio je u Sarajevu, a od tada u Vrbasu. Član Udruženja književnika Republike Srpske. Generalni je sekretar Festivala jugoslovenske poezije mladih i glavni urednik časopisa "Trag".

Jedan je od najistrajnijih glasova stražilovske linije u srpskoj poeziji. Njegovo stvaralaštvo kreće se u tematsko-motivskom rasponu od ruralnog zavičajnog svijeta, sa svom florom i faunom, do urbanih tema i tema nasilja istorije nad pojedincem. Zagovornik je stava da lirske pjesme nema bez emocije, a težnja mu je da u pjesmi maksimalno osnaži intenzitet najčistijeg i najintenzivnijeg doživljaja svijeta, tj. dječjeg doživljaja. Glas Sladojevog lirskog subjekta ide u rasponu od skrušenog monaškog glasa do satiričnog tumača izvrnute zbilje.

Sladojev poetski svijet izgrađen je na krhotinama patrijarhalne kulture, osobnom i kolektivnom iskustvu. On je jedan od najboljih tumača onoga što nas je snašlo zdes i dnes, a uzrok zlom usudu vidi u odsustvu Hrista. Riječ je i o nepatvorenom pjesničkom glasu koji vezanim stihom postavlja suštinska pitanja o razlogu i smislu bivstvovanja.

Dobitnik je brojnih nagrada: lista "Mladost", "Grad pisaca" — Herceg Novi, "Zmajeve", "Branko Ćopić", "Risto Ratković", "Pjesnik — svjedok vremena", BIGZ-ove, "Kočićevog pera", "Kondira Kosovke devojke", "Pečata varoši sremskokarlovačke" i "Krune despota Stefana Lazarevića".

DJELA

Objavio je sljedeće knjige pjesama:

"Dnevnik nesanice" (1976.)

"Veliki post" (1984.)

"Svakodnevni utornik" (1989.)

"Trepetnik" (1992.)

"Plač Svetog Save" (1995.)

"Petozarni mučenici" (1998)

"Daleko je Hilandar" (2000.)

"Ogledalce srpsko" (2003.)
  
i četiri knjige izabranih pjesama:

"Dani lijevljani" (1996.)

"Čuvarkuća" (1999.)

"Duša sa sedam kora" (2003.)

"Pogled u avliju" (2006.)

   
Pesnik Đorđo Sladoje (2009) dobitnik je književne nagrade "Matijević" za zbirku pesama "Manastirski baštovan".  

Forrás: http://riznicasrpska.net/knjizevnost/index.php?topic=210.0

(Az oldal szerkesztője: Fehér Illés)